Što su Judeja i Samarija i odakle naziv „Zapadna obala”?

Judeja i Samarija drevno je ime za brda koja većina medija naziva Zapadnom obalom, nazivom iz razdoblja jordanske vlasti. Povijest, područja iz Osla i zašto su imena važna.

Ključno

  1. Judeja i Samarija biblijsko je ime i ime iz doba britanskog mandata za visoravan koju većina međunarodnih medija naziva Zapadnom obalom (ADL).
  2. Jordan je pripojio to područje 24. travnja 1950., a Velika Britanija i Pakistan obično se navode kao države koje su to priznale. Izrael njime upravlja od rata 1967. (Jewish Virtual Library).
  3. Zelena linija iz 1949. crta je razgraničenja iz sporazuma o primirju, a ne konačna politička granica (Izraelsko-jordanski sporazum o primirju; ADL).
  4. Prema sporazumu Oslo II, Područje C, oko 60 posto zemljišta, ostaje pod izraelskim civilnim i sigurnosnim nadzorom (Washington Institute; Privremeni sporazum iz 1995.).

Dva imena, jedan pojas visoravni između izraelske obalne ravnice i rijeke Jordan. Judeja i Samarija hebrejsko je i biblijsko ime, u službenom izraelskom jeziku Yehuda ve-Shomron, za brda istočno od crte primirja iz 1949. Većina međunarodnih redakcija kaže Zapadna obala. Nazivi obuhvaćaju uglavnom isto područje. Ne pričaju istu priču. Jedno je ime staro tisućama godina. Drugo potječe iz 1948. Ova stranica kaže Judeja i Samarija, a Zapadnu obalu navodi kad je izvor koristi.

Zemljopis

Judeja je južna visoravan, s povijesnim središtem u Hebronu te s Betlehemom i blokom Etzion između Hebrona i Jeruzalema. Samarija je sjeverna visoravan, uključujući Nablus, Jenin i gradove uz zapadni rub prema Tulkarmu i Qalqiliji. Jeruzalem leži između njih, a Jordanska dolina čini istočnu padinu prema rijeci. Anti-Defamation League bilježi da su visoravni od antike poznate kao Judeja i Samarija i da su ta imena ostala u uobičajenoj uporabi kroz razdoblje britanskog mandata. CIA World Factbook, kako ga je prikupila Jewish Virtual Library, navodi ukupnu površinu od oko 5.860 četvornih kilometara, uključujući izbočinu Latrun i sjeverozapadnu četvrtinu Mrtvog mora, a Istočni Jeruzalem tretira kao zasebno statističko pitanje čak i kad se nalazi na istoj karti.

Zapadni rub je izraelsko-jordanska crta primirja iz 1949., Zelena linija. ADL je opisuje kao razgraničenje povučeno nakon rata 1948., nazvano po zelenoj tinti na kartama. To nije ugovorna granica. Opći sporazum o primirju između Izraela i Jordana, potpisan na Rodosu 3. travnja 1949., to sam kaže: nijedna odredba ni na koji način ne dira u prava, zahtjeve i stajališta bilo koje strane u konačnom mirnom rješenju pitanja Palestine, a odredbe su diktirane isključivo vojnim razlozima. Crte razgraničenja dogovorene su bez prejudiciranja budućih teritorijalnih rješenja ili graničnih crta. Crta prekida vatre. Ne dogovorena međunarodna granica. Tko je naziva izraelskom granicom, mora objasniti zašto sporazum koji ju je povukao kaže drugačije.

Kratka povijest

Judeja i Samarija imena su drevnih kraljevstava i provlače se kroz hebrejsku Bibliju. Zapadna obala zemljopisni je naziv iz sredine dvadesetog stoljeća: obala rijeke zapadno od Hašemitskog kraljevstva, nakon što je Arapska legija Transjordanije u ratu 1948. zauzela visoravni. Etimološka bilješka CIA Factbooka kaže da se naziv odnosi na zemlju koju je Jordan držao i kojom je upravljao nakon 1948., s druge strane rijeke u odnosu na sam Jordan. CAMERA napominje da su engleska imena Judeja i Samarija bila u uobičajenoj uporabi, među ostalim kod britanskih mandatnih dužnosnika, dok jordanska vlast nije uvela „Zapadnu obalu” te da govornici hebrejskog i danas svakodnevno kažu Yehuda ve-Shomron.

Dana 24. travnja 1950. jordanski Zastupnički dom i Dom uglednika na zajedničkoj su sjednici odlučili ujediniti dvije obale Jordana u jednu državu. Gotovo nitko to nije priznao. Jewish Virtual Library navodi Veliku Britaniju i Pakistan kao jedine zemlje koje jesu. Prikaz Washington Institutea bilježi isti par, uz napomenu da su neka izraelska predstavljanja navela samo Britaniju. Kralj Abdullah postupio je usprkos protivljenju Arapske lige. U devetnaest godina jordanske vlasti ondje nije osnovana nikakva neovisna arapska država.

CAMERA napominje da je Židovima bilo zabranjeno živjeti ili kupovati imovinu na visoravnima pod jordanskom vlašću. Starije židovske zajednice u Hebronu, Starom gradu Jeruzalema i Gush Etzionu bile su uništene ili protjerane 1948. Izrael je područje preuzeo od Jordana u Lipanjskom ratu 1967. i otada njime upravlja. Kralj Husein 31. srpnja 1988. službeno se odrekao jordanskog zahtjeva i prekinuo pravne i upravne veze sa Zapadnom obalom, odrekavši se aneksije iz 1950.

Mnoge strane vlade i Arapi u Judeji i Samariji izraelsku prisutnost nazivaju „okupacijom”. Izrael opisuje obrambeni rat, sporno pravo vlasništva nakon aneksije koju gotovo nitko nije priznao, sigurnosnu dubinu i povijesne veze. Postavite očito pitanje: preuzeto od koga? Posljednji vladar bio je Jordan, čiju aneksiju gotovo nijedna država nije prihvatila i koje se sam Jordan odrekao.

Nakon 1967. Izraelci su se vratili u Gush Etzion i Hebron i izgradili nove zajednice. Kfar Etzion, obnovljen u rujnu 1967. na mjestu bloka uništenog 1948., bio je prvi. Arapi u Judeji i Samariji te zajednice nazivaju ilegalnim naseljima. Izrael osporava takvo tumačenje. Njihov status, kao i granice i Jeruzalem, prepušten je pregovorima o trajnom statusu koji nisu doveli do ugovora.

Područja prema sporazumima iz Osla

Izraelsko-palestinski privremeni sporazum, potpisan u Washingtonu 28. rujna 1995. i poznat kao Oslo II, podijelio je visoravni u tri zone za prijelazno razdoblje od najviše pet godina od sporazuma Gaza–Jerihon iz svibnja 1994. U Području A, uglavnom velikim arapskim gradovima, Palestinska samouprava ima civilnu odgovornost i odgovornost za unutarnju sigurnost. U Području B ima civilnu odgovornost, a Izrael ima nadređenu sigurnosnu odgovornost. Područje C je Zapadna obala izvan Područja A i B. Ondje je Izrael zadržao civilni i sigurnosni nadzor, uz određene ovlasti koje su se trebale kasnije prenijeti. Ti prijenosi nikad nisu dovršeni. Pregovori su zapeli nakon nasilja koje je počelo 2000.

Washington Institute i kompilacija CIA-e Područje C stavljaju na oko 60 posto zemljišta, pod izraelskim civilnim i vojnim nadzorom. Karta privremenih aranžmana u Jewish Virtual Libraryju Području A pripisuje oko 18 posto, Području B oko 22 posto, a Području C 60 posto. Područja A i B, otprilike dvije petine zemljišta, obuhvaćaju većinu arapskog gradskog stanovništva. Broj stanovnika razlikuje se ovisno o definicijama i datumima, prije svega o tome uključuje li se Istočni Jeruzalem. ADL je navodila oko 2,7 milijuna Arapa u Judeji i Samariji i oko 400.000 izraelskih Židova u naseljima, bez Istočnog Jeruzalema. Kompilacija CIA-e iz srpnja 2020. navela je ukupno stanovništvo od oko 2,9 milijuna i oko 419.000 izraelskih doseljenika na Zapadnoj obali prema stanju iz 2018.

Oslo nije izbrisao izraelsku sigurnosnu ulogu. Izraelske snage i dalje ulaze u Područje A, među ostalim u akcijama protiv terorista. I Gazu u mislima držite odvojeno. Izrael je 2005. povukao svoje civile i vojsku iz Pojasa Gaze. Hamas je preuzeo Gazu 2007. Gaza je zasebno obalno područje. Nije dio Judeje i Samarije.

Zašto je ime važno

Svako se ime čita kao zauzimanje strane. Službeni izraelski hebrejski koristi Yehuda ve-Shomron. Većina stranih ministarstava i redakcija koristi Zapadnu obalu. Arapski i židovski stanovnici žive u gradovima, selima, izbjegličkim kampovima i izraelskim zajednicama, a oba naroda imaju povijesne veze koje nijedan naziv ne poništava.

Starije ime samo po sebi ne rješava granice, državljanstvo ni prava ljudi koji ondje žive. Ali razotkriva jednu stvar: „Zapadna obala” nije neutralna zadana vrijednost koja je pala s neba. To je naziv za zemlju koju je Jordan upravo bio zauzeo. Judeja i Samarija nije slogan izmišljen nakon 1967. To je drevno ime i ime iz doba mandata za ista brda.

Koristite bilo koje ime ako morate, ali znajte koje je bilo prvo. Zatim prijeđite na činjenice: tko upravlja kojom zonom, tko gdje živi i što potpisani sporazumi doista kažu.

Ovaj tekst je pozadina. Dokazi iz rata u Gazi nalaze se u filmu Naza: Prava priča, u kojem visoki zapovjednici IDF-a i obavještajni časnici opisuju kako se vodio rat protiv terorističke organizacije Hamas. Može se besplatno pogledati, s engleskim titlovima. O tome gdje je taj rat počeo pročitajte što se dogodilo 7. listopada 2023.

Pogledajte film

Izvori

  1. ADL — West Bank backgrounder adl.org
  2. ADL — The Green Line adl.org
  3. ADL — Disengagement adl.org
  4. Jewish Virtual Library — Israel-Jordan Armistice Agreement (3 Apr 1949) jewishvirtuallibrary.org
  5. Jewish Virtual Library — Jordanian annexation of the West Bank (24 Apr 1950) jewishvirtuallibrary.org
  6. Jewish Virtual Library — CIA: West Bank Facts and Figures jewishvirtuallibrary.org
  7. Jewish Virtual Library — Interim Agreement (Oslo II), 28 Sep 1995 jewishvirtuallibrary.org
  8. Jewish Virtual Library — Map of Palestinian Autonomy jewishvirtuallibrary.org
  9. Jewish Virtual Library — The History of Modern Jordan jewishvirtuallibrary.org
  10. Jewish Virtual Library — The Etzion Bloc (Gush Etzion) jewishvirtuallibrary.org
  11. Jewish Virtual Library — Judea jewishvirtuallibrary.org
  12. Washington Institute — Limiting Incursions in Area A washingtoninstitute.org
  13. Washington Institute — King Hussein’s 1988 disengagement washingtoninstitute.org
  14. Washington Institute — The ghost of annexation past (24 Apr 1950) washingtoninstitute.org
  15. CAMERA — The debate about Israeli settlements camera.org
  16. CAMERA — Judea and Samaria in common English use camera.org