Početna / Raskrinkavanje filma NAZA

Raskrinkavanje filma NAZA

NAZA, film Yuvala Abrahama i Rachel Szor iz 2026. objavljen u suradnji s The Guardianom, predstavlja se kao dokumentarac. Riječ je o djelu koje želi uvjeriti publiku. Jezikom, razgovorima i montažom vodi gledatelja, prizor po prizor, prema unaprijed određenom zaključku: da Izrael čini genocid.

Na ovoj stranici najprije pokazujemo što engleski titlovi mijenjaju u riječima vojnika, zatim što je odgovorio IDF i što su utvrdili novinari, kritičari i časnici, a na kraju donosimo vlastitu analizu više od četrdeset prizora. Za svaki prizor imenujemo tehniku utjecaja rječnikom neurolingvističkog programiranja (NLP). Izjave iz filma prevedene su s hebrejskog.

Što mijenjaju titlovi

Većina gledatelja filma NAZA ne govori hebrejski. Što su vojnici rekli znaju samo iz engleskih titlova, a na nekoliko mjesta titlovi govore više od vojnika: dodana je riječ, izostavljena ograda, a neodređena opaska pretvorena u čvrstu tvrdnju. Ovdje nije potrebno tumačenje. Kad se izgovorene riječi stave uz one na zaslonu, vidi se da se ne podudaraju.

  1. Izgovoreno na hebrejskom
    „Osjećaj je da to treba učiniti.”
    Engleski titl
    The sense in Israeli society is that that’s what we should do.

    Vojnik govori o osjećaju, ni o čemu više. Titl taj osjećaj pripisuje cijelom izraelskom društvu, pa gledatelj u inozemstvu čuje da to želi čitav narod.

    Utvrđeno analizom našeg tima

  2. Izgovoreno na hebrejskom
    „Ahmed i cijela njegova obitelj.”
    Engleski titl
    Ahmed and his family will die.

    Pokazujući stan na zaslonu, vojnik navodi tko ondje živi. Titl dodaje da će umrijeti.

    The Times of Israel

  3. Izgovoreno na hebrejskom
    „Bilo je odobrenje za, ono, 500 za jednu osobu.”
    Engleski titl
    There was approval once to kill 500 for one human target.

    Vojnik govori s ogradom i nikad ne kaže „ubiti”. Titl izostavlja ogradu i dodaje ubijanje, a upravo je tu tvrdnju film stavio u najavu.

    The Times of Israel

Gledatelj koji ne govori hebrejski to ne može primijetiti. Najteže tvrdnje iz filma do publike u inozemstvu dolaze riječima koje vojnici nisu izgovorili.

Što su poručile Izraelske obrambene snage

Izraelske obrambene snage (IDF) odgovorile su na film više puta: najprije nakon premijere u Veneciji, zatim na tvrdnju iz najave filma te naposljetku pisanim odgovorom na deset stranica. Autori filma prije objave nisu zatražili očitovanje IDF-a o svojim optužbama, a na njegov zahtjev nisu mu dostavili ni primjerak filma. Izjave su prenesene kako su objavljene.

  1. IDF odlučno odbacuje optužbe iznesene u ovom filmu. Film se oslanja na anonimna svjedočanstva osoba čiji identitet nije moguće provjeriti, pa tako ni jesu li služile u IDF-u, u kojem svojstvu te jesu li bile uključene u događaje na koje se optužbe odnose.

    Ured glasnogovornika IDF-a X · Israel Defense Forces

  2. To je potpuno netočno. IDF nikada nije planirao, odobrio ni izveo napad u Gazi u kojem se očekivalo da će poginuti 500 civila ili broj koji bi tome bio i približan. Tijekom rata nije iznesena ni jedna vjerodostojna tvrdnja da je napad IDF-a prouzročio i približno toliko smrtnih slučajeva. Autori filma nikako nisu mogli provjeriti tu tvrdnju, za nju nema stvarnih dokaza, a ipak su je objavili.

    Ured glasnogovornika IDF-a, o tvrdnji o 500 civila X · Israel Defense Forces

  3. Tvrdnje iznesene u promotivnim materijalima netočne su, a neke su prikazane iskrivljeno i obmanjujuće, bez veze sa stvarnim stanjem na terenu. Kako bismo omogućili sadržajnu, stručnu raspravu utemeljenu na činjenicama, umjesto rasprave zasnovane na obmanjujućim prikazima, pozivam autore da predstavnicima IDF-a omoguće gledanje cijelog filma kako bismo se mogli očitovati o svakoj optužbi koju iznosi.

    Brigadni general Effie Defrin, glasnogovornik IDF-a Jewish News

  4. U citiranim dijelovima iznose se tvrdnje o državnoj i vojnoj strategiji, o kojima vojnici nižih činova očito ne mogu imati saznanja. Odluke o odabiru i odobravanju napada u IDF-u donose isključivo ljudi, u skladu sa smjernicama IDF-a, a ne umjetna inteligencija.

    Ured glasnogovornika IDF-a Ynet

  5. Sudeći prema dosad objavljenome, ovo nije film koji kritizira IDF niti pokušaj da se utvrdi istina. Temelji se na krvnim klevetama, namjernom iskrivljavanju stvarnosti te teškim, lažnim optužbama protiv vojnika i zapovjednika IDF-a.

    General-pukovnik Eyal Zamir, načelnik Glavnog stožera IDF-a Al-Monitor

  6. Film „NAZA“ donosi iskrivljen, obmanjujući i neiskren prikaz postupka planiranja ciljeva i izvođenja napada u IDF-u. Njegova se priča temelji na ozbiljnim činjeničnim pogreškama koje proizlaze iz pogrešnog i manipulativnog prikazivanja stvarnosti.

    Ured glasnogovornika IDF-a, pisani odgovor IDF Spokesperson's Unit

Pisani odgovor IDF-a, tvrdnju po tvrdnju

IDF je 1. listopada 2026. objavio odgovor na deset stranica. U njemu navodi da se film oslanja na svjedočanstva anonimnih osoba koje uglavnom opisuju svoja iskustva iz ograničene, početne faze procesa koji ima još mnogo faza. Prema IDF-u, film izostavlja kontekst ključan za razumijevanje rata, a iskrivljenu sliku dodatno pojačava manipulativnom montažom i aluzijama na povijesne zločine.

Odgovor počinje naslovom filma. NAZA je hebrejska kratica za nezek agavi, kolateralnu štetu, stručni izraz kojim se služi svaka vojska koja poštuje zakon. „Paradoksalno, film izniman trud i pažnju koje IDF ulaže u procjenu takve štete pri napadima prikazuje kao dokaz ravnodušnosti prema životima civila. U stvarnosti je procjena očekivane štete za civile pri napadima obveza prema međunarodnom pravu.” Zapovjednici na temelju te procjene odlučuju je li napad zakonit, treba li uvesti dodatne mjere opreza, promijeniti plan ili odustati od napada.

IDF Spokesperson's Unit

Tri nedostatka u načinu na koji je film snimljen

  1. 01
    Svjedoci govore o onome što ne mogu znati

    Sugovornici su predstavljeni kao pripadnici obavještajnih službi. Njihova svjedočanstva odnose se na rane faze obavještajnog rada, a ne na planiranje i odobravanje napada, za što su nadležna operativna tijela. Početna procjena broja civila u blizini mete nije konačna procjena na temelju koje je napad izveden: gađanje samo dijela mete, promjena oružja ili vremena napada te evakuacija nakon upozorenja mogu je znatno promijeniti. Pravno neovisni savjetnici pregledavaju planirane napade, a tijekom rata zapovjednici su zbog očekivane štete za civile ograničavali ili mijenjali napade, vraćali planove na doradu ili odbijali njihovo izvođenje.

  2. 02
    Bez provjere

    Osim anonimnih svjedočanstava, film ne navodi nikakve zapovijedi, zapise ni druge potvrde. Nijedan navodni napad nije određen metom, datumom, mjestom ili brojem žrtava, pa ga gledatelji ne mogu provjeriti. Suprotno ustaljenoj novinarskoj praksi, autori filma prije objave nisu dostavili svoje optužbe IDF-u.

  3. 03
    Izostavljen kontekst

    Film pridaje malo pozornosti masakru 7. listopada, koji objašnjava prijetnju koju je predstavljao Hamas i zašto je Izrael krenuo u rat; tome kako je Hamas raspoređivao svoje teroriste, oružje i infrastrukturu u bolnicama, objektima UN-a, školama i džamijama te ispod njih, a njegovi su se teroristi borili u civilnoj odjeći; kao ni koracima poduzetima radi zaštite civila: otkazanim napadima, posebnoj jedinici za smanjenje štete za civile koja je izdavala upozorenja i pratila prisutnost civila, neovisnim pravnim savjetnicima te više od 3.9 milijuna metričkih tona hrane dopremljenih u Gazu od listopada 2023.

Tvrdnje iz filma i odgovori IDF-a

  1. Film
    Odobren je napad u kojem je moglo poginuti 500 civila.
    IDF
    IDF nikada nije planirao, odobrio ni izveo napad u Gazi za koji se očekivalo da će usmrtiti 500 civila ili broj koji bi se tome i približio. Nitko nije ozbiljno tvrdio da je ijedan napad prouzročio išta blizu tolikog broja žrtava. Autori filma uvrstili su tu tvrdnju u najavu, iako je nisu mogli provjeriti.
  2. Film
    Napadi na nižerangirane teroriste mogli su se izvesti uz očekivanih do 20 civilnih žrtava, a napadi na visoke zapovjednike uz 200.
    IDF
    Ta tvrdnja miješa prag za odobravanje s dopuštenjem za napad te bazu podataka s popisom meta. Prag određuje samo tko može odobriti napad; on nije dopušten broj poginulih, a svaki zapovjednik i dalje mora procijeniti razmjernost svakog napada. Zahtjev da napade iznad određenog broja očekivanih žrtava odobrava viša razina zapovijedanja uobičajen je u zapadnim vojskama. Prag od 200 nikada nije postojao.
  3. Film
    Lavender je popis osoba koje treba ubiti.
    IDF
    Lavender je baza podataka koja uspoređuje obavještajne izvore kako bi podaci o teroristima bili ažurni. To što je neka osoba u toj bazi ne čini je metom, a kamoli da odobrava napad na nju.
  4. Film
    U procjeni NAZA ne razlikuju se odrasli od djece.
    IDF
    To zahtijeva međunarodno humanitarno pravo: civil je civil bez obzira na dob i nijedan civilni život ne vrijedi manje. Tijekom cijelog rata prisutnost civila, a osobito djece, navodila je zapovjednike da otkažu, odgode ili drukčije isplaniraju napade.
  5. Film
    Nakon napada nikada se nije provjeravalo jesu li poginuli civili.
    IDF
    Više jedinica IDF-a provjerava ishode napada, uključujući izvješća o stradavanju civila. Sugovornici u filmu nisu pripadali tim jedinicama. Te su provjere dovele do analize stotina incidenata, a o pokretanju kaznenih istraga odlučuje glavni vojni odvjetnik.
  6. Film
    Umjetna inteligencija stvorila je desetke tisuća meta koje su zatim napadnute.
    IDF
    Umjetna inteligencija ne odlučuje je li neki objekt ili osoba meta niti hoće li meta biti napadnuta. Mete prema utvrđenim postupcima određuju analitičari, odobrava ih ovlašteni obavještajni časnik, a širi proces planiranja završava odlukom operativnog zapovjednika u skladu s međunarodnim pravom. Podatkovni alati samo pomažu analitičarima da usporede već prikupljene podatke.
  7. Film
    Vojnici su pucali na civile u blizini mjesta za podjelu pomoći.
    IDF
    Zapovijedi IDF-a zabranjuju gađanje civila. U blizini tih mjesta pravila uporabe sile dopuštala su pucanje samo na teroriste i osumnjičene osobe koje predstavljaju neposrednu prijetnju. Mjesta za podjelu pomoći nalazila su se u ratnoj zoni, gdje su se teroristi namjerno skrivali među ljudima. Nakon tragičnih incidenata provedene su analize, dodani su pristupni putovi, znakovi i prepreke, a iznimni slučajevi upućeni su mehanizmu Glavnog stožera za utvrđivanje činjenica.
  8. Film
    Zgrade su bombardirane „prema algoritmu” iako je u njima ostala četvrtina stanara, jer su prethodno bili upozoreni.
    IDF
    Algoritam nikada nije odlučio o napadu. Planiranje napada počinje vojnim ciljem; bez njega se ništa ne planira, bez obzira na broj civila. Upozorenje nikada ne dopušta zanemarivanje civila koji ostanu. Ondje gdje je Hamas skupine zgrada pretvorio u borbene položaje, svaka je zgrada i dalje morala biti pojedinačno označena kao meta i proći procjenu razmjernosti.
  9. Film
    U IDF-u se proširilo uvjerenje da u Gazi nema civila koji ne sudjeluju u borbama.
    IDF
    Razlikovanje boraca od civila zapisano je u svakoj zapovijedi IDF-a o odabiru meta. Osjećaj jednog sugovornika ne predstavlja IDF, njegove zapovjednike ni njegove zapovijedi, kao ni upozorenja, pažljivo planiranje i otkazane napade kojima se ta razlika provodila u praksi.
  10. Film
    Jednog su sugovornika pitali je li to genocid, a on je odgovorio potvrdno.
    IDF
    Ta je optužba nečuvena i neutemeljena. Tražiti osobno mišljenje o pravnom pojmu od ljudi koji nisu stručnjaci i nisu sudjelovali u zapovjednim odlukama manipulativno je i nevažno. Genocid zahtijeva posebnu namjeru uništenja neke skupine, a takva namjera nikada nije postojala. Ciljevi rata bili su razbiti Hamas i vratiti taoce kući; IDF je izdavao upozorenja, otkazivao napade i omogućavao dopremu pomoći kako bi zaštitio upravo stanovništvo za koje film tvrdi da ga je namjeravao uništiti.

„Tragične posljedice rata ne opravdavaju iskrivljavanje činjenica. Ozbiljna rasprava o stradavanju civila zahtijeva ozbiljan prikaz načina na koji su odluke doista donesene. Upravo to film ne pruža.”

Što su utvrdili kritičari

Novinari, kritičari, časnici i pravni stručnjaci u Izraelu i inozemstvu proučili su film i objavili svoje nalaze. Neke od najoštrijih ocjena iznijeli su autori koji se protive izraelskoj vladi i kritiziraju postupanje vojske u ratu. Njihove su riječi citirane prema objavljenim tekstovima, po potrebi prevedene, uz poveznicu na svaki izvornik.

Ništa što se može provjeriti

Teza filma počiva na anonimnim glasovima. Ne navode se imena, postrojbe, datumi, mjesta ni napadi, pa se nijedna njegova tvrdnja ne može potvrditi ni opovrgnuti.

Kao novinar, mislim da ovo ne bih emitirao. Jer ne donosite nikakve potkrepljujuće dokaze za vrlo, vrlo teške stvari koje opisuju. Nemamo njihova imena ni podatke o njihovim postrojbama, pa ne možemo znati jesu li doista imali pristup informacijama o kojima govore.

Raviv Drucker, istraživački novinar Kanala 13, Yuvalu Abrahamu Jewish News

Nijedna tvrdnja nije potkrijepljena neovisnim dokazima — nedostatak datuma, imena i većine konkretnih pojedinosti, osim onoga čega se sugovornici sjećaju, nažalost ostavlja prostora kritičarima.

Gal Beckerman, viši urednik The Atlantic

Autori filma nisu onome na koga se optužbe odnose — u ovom slučaju Izraelskim obrambenim snagama — dali priliku da odgovori prije objave, što je uobičajena praksa.

Emanuel Fabian i Nurit Yohanan, dopisnici za vojna i arapska pitanja The Times of Israel

Upravo je tu novinarski problem filma. Njegova se teza oslanja isključivo na anonimne izjave.

Richard C. Schneider, bivši voditelj dopisništva ARD-a u Tel Avivu Neue Zürcher Zeitung

U filmu NAZA nema odgovora ni na jedno od pet osnovnih novinarskih pitanja.

Baruch Kra, istraživački novinar Walla! News

Javno suđenje u najboljoj antidemokratskoj tradiciji (Mussolinijevoj, Staljinovoj, izaberite sami). Tužitelji: skrivenih lica. Izlaganje predmeta: montaža ulomaka iz izjava. Branitelji: nema ih. Treće strane: nema ih. Predsjedavajući sudac: okupljeni na suđenju. Presuda (automatska): kriv.

Povjesničar Michele Sarfatti, prema navodu Pierluigija Battiste Il Foglio

Riječi stavljene svjedocima u usta

Jedino „da” izrečeno pred kamerom na pitanje o genocidu odgovor je na pitanje koje je postavio sam voditelj razgovora.

Primijetite da sugovornik to ne kaže sam; on potvrđuje tu ocjenu nakon što mu je Abraham svojim pitanjem stavio tu riječ u usta. S novinarskog gledišta, to je sugestivno pitanje.

Tim Caspar Boehme, urednik kulture taz

Samo je jedan od sugovornika upotrijebio tu riječ, i to tek nakon poticaja jednog od autora filma, Yuvala Abrahama. Ali u tim razgovorima nisam čuo ništa o namjeri, pa čak ni neku stvarnu netrpeljivost ili želju za ubijanjem.

Gal Beckerman, viši urednik The Atlantic

Jednog od 24 anonimnih vojnika i pričuvnika koji su pristali govoriti pred kamerom pitaju misli li da Izrael čini genocid, a on odgovara „da”. Što je reklo preostalih 20-ak sugovornika kad su im postavili to pitanje? Nije važno.

Yishai Kitchels, filmski kritičar Israel Hayom

Što brojke doista znače

Časnici koji su radili u tom sustavu objašnjavaju da oznaka NAZA određuje tko mora odobriti napad i što se mora poduzeti kako bi se smanjila šteta. Ona nije dopuštenje da se ubije toliko ljudi.

NAZA 20 nije bilo odobrenje da se ubije 20 ljudi. Bila je to oznaka koja je određivala kroz koji postupak provjere i odobravanja mora proći predloženi napad.

Potpukovnik u pričuvi Yair Miron, vojna obavještajna služba yairmiron.com

Kad se u postupku odobravanja pojave riječi „NAZA 500 – procijenjena kolateralna šteta od 500”, to znači da se moraju poduzeti koraci kako bi se kolateralna šteta smanjila.

Potpukovnica u pričuvi Sarit Zehavi, suosnivačica postrojbe Izraelskih obrambenih snaga za upozoravanje civila The Times of Israel

To što smo zapisali procjenu kolateralne štete ne znači da ćemo automatski izvesti napad. Naprotiv, cilj je prepoznati rizike kako bismo mogli razmisliti o načinima da ih spriječimo ili smanjimo.

Potpukovnica u pričuvi Sarit Zehavi, suosnivačica postrojbe Izraelskih obrambenih snaga za upozoravanje civila JNS

Bio sam odgovoran za planiranje i provedbu tisuća napada. Nikad nisam naišao na takav broj, čak ni približno. Mogu s potpunom sigurnošću reći: takva operacija nikad nije bila odobrena.

Pukovnik u pričuvi, pilot borbenog zrakoplova i bivši zapovjednik zračne baze Ramat David, o tvrdnji koja se odnosi na 500 Jüdische Allgemeine

Kritika koju sam stalno slušao iznutra nije bila da je zrakoplovstvo previše spremno napadati. Bila je da je previše oprezno.

Avi Lewis, pričuvnik u upravi zrakoplovstva za planiranje i operacije The Times of Israel

Ako se doista događa sve to nepromišljeno krvoproliće, zašto se ono ne vidi u brojkama same Gaze?

Kyle Smith, filmski kritičar i kolumnist The Wall Street Journal

Što film izostavlja

Napad 7. listopada, taoci, Hamasovi teroristi koji djeluju iz domova, bolnica i tunela te upozorenja i otkazani napadi uglavnom su izostavljeni.

Ono što je dovelo ovaj rat u Gazu — Hamasov pokolj i otimanje talaca 7. listopada 2023. — uglavnom ostaje izvan kadra.

Omer Shem Tov, kojeg je Hamas držao kao taoca 505 dana The Wall Street Journal

Da me ubila izraelska bomba, Hamas bi pobijedio dvaput: ja bih bio mrtav, a Izrael bi bio odgovoran.

Omer Shem Tov, kojeg je Hamas držao kao taoca 505 dana The Wall Street Journal

Postoje opsežni i uvjerljivi dokazi da Hamas koristi civile kao živi štit.

Raviv Drucker, istraživački novinar Haaretz

Hamasov asimetrični način ratovanja, njegova razgranata mreža tunela i korištenje gusto naseljenih područja za vojnu infrastrukturu jedva se spominju. Film također ne kaže da su čak i prema međunarodnom humanitarnom pravu civilne žrtve dopuštene pod vrlo određenim uvjetima.

Richard C. Schneider, bivši voditelj dopisništva ARD-a u Tel Avivu Neue Zürcher Zeitung

Jednu je činjenicu posebno teško pomiriti s prikazom vojske ravnodušne prema životima civila: Izrael je stanovnike Gaze opetovano upozoravao prije velikih operacija i napada.

Arie Blitz Washington Examiner

Izračunavaju kolika bi bila kolateralna šteta ako izvedu napad, što zakon zahtijeva, i poduzimaju više mjera opreza da je ograniče nego itko dosad u povijesti.

John Spencer, stručnjak za urbano ratovanje Breitbart

Nije neovisna provjera

The Guardian objavio je istraživanja na kojima se film temelji i producirao sam film. Redatelj je rekao da nije provjerio svaki slučaj.

Nema imena, nema čina, nema postrojbe, nema datuma. The Guardian objavio je istraživanja na kojima se film temelji, producira ga, a jedan od njegovih novinara pomogao je u montaži.

Preživjeli iz Holokausta i 28 javnih osoba, u otvorenom pismu Alliance

Kad ga je izraelski istraživački novinar Raviv Drucker u intervjuu upitao je li pokušao potvrditi tvrdnje anonimnih Izraelaca, Abraham je priznao da nije provjerio sve slučajeve na kojima se temelje navodi o masovnom stradavanju civila.

Adam Levick, suurednik CAMERA UK-a JNS

Čim snimite film o tome kako je vojska pokušavala utvrditi omjer između terorista i civilnih žrtava, već ste potpuno poništili argument o genocidu.

Yossi Klein Halevi, Institut Shalom Hartman Il Foglio

Kolateralna šteta po definiciji je šteta nanesena ljudima koji nisu bili meta. Genocid zahtijeva suprotno: posebnu namjeru da se uništi neki narod. Film ne može tvrditi oboje.

Avi Lewis, pričuvnik u upravi zrakoplovstva za planiranje i operacije The Times of Israel

Prizvuk riječi „nacisti”

Kritičari različitih stajališta primijetili su da je za naslov odabrana hebrejska, a ne engleska riječ, te na što ona podsjeća.

Svakome tko se susretne s tom riječju mogla bi zvučati kao izopačena složenica Gaze i nacista ili barem usmjeriti misli prema plinskim komorama. Meni se to ne čini slučajnim.

Gal Beckerman, viši urednik The Atlantic

Njihov jezični izbor kratice toliko slične riječi „nacisti”, umjesto uobičajenog engleskog izraza, nije bio slučajan.

Adam Levick, suurednik CAMERA UK-a JNS

Ukratko

  1. Prije prikazivanja

    Zatvorene projekcije za malu, odabranu publiku i opsežno medijsko izvještavanje o filmu koji još nitko nije mogao pogledati stvorili su informacijsku prazninu. Gledatelji su je popunili vlastitim strahovima i na projekcije došli s pogledom koji su mediji već oblikovali.

  2. U filmu

    Svaki prizor koristi neku tehniku utjecaja: hipnotički jezik, izostavljen kontekst, promjenu okvira tumačenja, sugestivna pitanja, vizualna i zvučna sidra, sažetu vremensku crtu ili nametnutu analogiju s Holokaustom. Najčešći je oštar rez s vojnika koji opisuju bombardiranje Gaze na osvijetljene balkone i dnevne sobe u Tel Avivu.

  3. Ispitivač

    Yuval Abraham, ujedno suredatelj, ne postavlja neutralna pitanja. Prekida vojnika, daje mu olovku i papir, ustraje na sugestivnim definicijama („Je li beba NAZA 1?”), preoblikuje značenje brojki („500 je mali grad u Izraelu”) i pripisuje krivnju samom čovjeku („Već si u tome sudjelovao”).

  4. Okvir Holokausta

    Pred kraj filma simboli Holokausta (sirena u znak sjećanja, posveta Claudeu Lanzmannu, lokomotiva, željezničke tračnice, dim) povezuju se s današnjom Gazom. Židovska se država, kroz vlastito sjećanje, prikazuje kao počinitelj holokausta.

  5. Dokazi

    Priče iz druge ruke prikazuju se kao činjenice: vojnik koji opisuje pse kako jedu tijela kaže da to nije vidio. Masovne grobnice opisuju se riječima, bez snimki. Žene, djeca i starije osobe gotovo se ne pojavljuju u kadru. Tijela koja pod snajperskom paljbom izdaleka padaju „jedno preko drugoga” nisu u skladu s balistikom ni ljudskim ponašanjem.

Prije projekcije

Ako nam to skrivaju, mora da je riječ o čistoj istini za koju se vlast boji da ćemo je vidjeti.

Neizravna sugestija koju ograničen pristup usađuje publici

Način prikazivanja filma utjecao je na publiku i prije prvog kadra. Male zatvorene projekcije i intenzivno izvještavanje o filmu koji još nitko nije mogao pogledati stvorili su znatiželju, dojam pristupa tajnom znanju i unaprijed oblikovanu javnu priču.

Film koji se nije mogao pogledati

NAZA je prikazivan maloj publici, dok su se u intervjuima, televizijskim prilozima i člancima bavili filmom koji šira javnost još nije mogla pogledati.

Aura tajnovitosti
Oni koji dođu na projekciju postaju povlaštena skupina s prvim pristupom. Svi ostali slušaju o filmu i čekaju, a to čekanje ostavlja prazninu koju ispunjavaju najgorim što mogu zamisliti. Svaka brojka i svaka optužba poprimaju sve veće razmjere prije nego što je itko vidio ijedan kadar.
Naslov
Film se zove NAZA, prema hebrejskoj vojnoj kratici za nezek agavi, kolateralnu štetu, umjesto da se posluži engleskim izrazom. Kratica ujedno zvuči kao arapsko ime.

Učinak informacijske praznine

Mediji intenzivno govore o filmu koji se još ne može pogledati.

Potreba za razrješenjem
Um se teško nosi s neizvjesnošću. Kad se o filmu govori, a ne može ga se pogledati, nastaje informacijska praznina.
Projekcija straha
Tu prazninu ne ispunjavaju činjenice, nego strepnje. Mašta oblikuje optužbu prije nego što je viđen ijedan kadar.

Zabranjeno voće i umjetna oskudica

Pristup filmu ostaje ograničen, a zanimanje za njega raste.

Uskraćen pristup kao dokaz
Kad se pristup uskrati, učvršćuje se sugestija da ono što se skriva mora biti istinito. Gledatelji u dvorani osjećaju se moralno i intelektualno nadmoćnima nad ostalima, a sumnja u film značila bi gubitak pripadnosti prosvijećenoj skupini.
Ekskluzivno lansiranje
Postupno prikazivanje maloj publici, poput ograničenog lansiranja modne kolekcije, potiče potražnju. Svaka vijest o „filmu koji izaziva buru, a ne prikazuje se” donosi mu publicitet kakav se novcem ne može kupiti.
Unaprijed oblikovana percepcija
Kad film napokon dođe do šire publike, gledatelji su već pripremljeni tražiti ono o čemu su im vijesti govorile, umjesto da to preispitaju.

Uvodni kadar

Ako dam intervju i pokažem lice, Izrael će me strpati u zatvor jer sam ih razotkrio.

Vojnik na krovu, u prvom svjedočanstvu u filmu

U prvim minutama film se predstavlja kao dokumentarac, oslanja se na poznatu predodžbu o izraelskoj obavještajnoj službi, naglim rezom u tamu prekida gledateljeva očekivanja i prikazuje Državu Izrael kao progonitelja.

Okvir vjerodostojnosti

Film počinje tvrdnjom da je riječ o dokumentarcu i da su lica zamućena kako bi se spriječila identifikacija. Zatim slijedi stari crno-bijeli film o izraelskom Obavještajnom korpusu.

Unaprijed postavljen okvir
Prije samog sadržaja gledatelju se poručuje da su događaji koji slijede dokumentirane činjenice, toliko opasne da se ljudi koji o njima govore boje za život. Taj okvir unaprijed utišava unutarnjeg kritičara: dokumentarac se prihvaća kao činjenica, a ne promatra kao pažljivo oblikovan politički tekst.

Učinak razotkrivanja tajne

Nostalgična arhivska snimka učenika u odorama koji uče arapsku gramatiku („arapski glagol”), zatim nagli rez na vojnika koji govori u tami.

Oslanjanje na poznatu predodžbu
Zapadni gledatelji poznaju sliku sofisticiranog izraelskog obavještajnog sustava iz serija poput Faude i Teherana. Film najprije priziva tu poznatu, gotovo nevinu sliku, a zatim gledatelja odvodi od nje.
Uzrok i posljedica za stranu publiku
Učiteljeva riječ „glagol” postaje uporište koje montaža povezuje s digitalnim sustavom za izračunavanje smrti. Izraelski jezik i obrazovanje tako se prikazuju kao temelj hladnog sustava uništenja.
Prekid obrasca
Rez iz osvijetljene učionice u potpunu tamu u trenu premješta gledatelja iz povijesne lekcije u triler o zavjeri i priprema ga da ono što slijedi primi kao otkrivanje tajni.

Strah od države

Na krovu voditelj razgovora kaže: „Ti vidiš grad, a grad ne vidi tebe.” Kamera gleda odozgo na Tel Aviv.

Prikaz države kao neprijatelja
Izrael se prikazuje kao tijelo koje progoni one koji govore, umjesto kao demokracija koja, poput svake države, čuva svoje tajne.
Metafora Velikog Brata
Neodređena, hipnotička rečenica stvara odmak i zlokoban osjećaj moći. Tel Aviv postaje slijep, ravnodušan grad pod ljudima koji odlučuju o životu i smrti.

Razgovor na krovu

Ne kažu da će poginuti petnaest ljudi. Kažu NAZA 15.

Vojnik koji opisuje sustav odabira ciljeva

Voditelj razgovora preuzima kontrolu, pretvara crtanje u središte pozornosti i vodi vojnika od tehničkog izraza prema riječi s najvećom emocionalnom težinom: beba.

Papir i olovka

Vojnik počinje opisivati sučelje za odabir ciljeva apstraktnim riječima. Voditelj razgovora prekida ga: „Nacrtaj to na trenutak, bit će nam lakše”, pa mu pruža papir i olovku.

Preuzimanje vodstva
Odlučnim pokretima ruku voditelj razgovora usklađuje se s vojnikovim ritmom i istodobno uspostavlja vlastiti autoritet. On vodi razgovor.
Sužavanje pozornosti
Mali zadatak crtanja usmjerava vojnika, a s njim i gledatelja, na jednu usku sliku. Tko prihvati jednu uputu, lakše prihvaća sljedeću. Ovdje je ta sljedeća uputa prihvatiti informacije bez preispitivanja.
Nominalizacija i ponavljanje
„NAZA 20, NAZA 20, NAZA 20 odjednom je postao mjerilo” djeluje poput mantre. Vojni izraz čija je svrha u zapadnim vojskama ograničiti i mjeriti štetu nanesenu civilima prikazuje se kao sredstvo dehumanizacije.

Učinak riječi „beba”

U kratkoj, napetoj razmjeni voditelj razgovora ustraje na tome da se govori o bebama.

Ispitivač
Kad se određuje NAZA, postoji li razlika između, recimo, djece i beba?
Vojnik
Ne! Nema!
Ispitivač
Beba je NAZA 1?
Vojnik
Da!
Izravna sugestija
Voditelj razgovora uvodi jednu od emocionalno najnabijenijih riječi u bilo kojem jeziku i navodi vojnika da potvrdi jednadžbu: Izraelske obrambene snage broje bebe kao brojke u računalnom programu. Sljedeći korak, usporedbu s nacistima koji su Židove sveli na brojeve, film prepušta gledatelju.
Izostavljanje konteksta
Brza razmjena izostavlja ono što bi gledatelju trebalo da je procijeni. Sustav zapravo broji živote civila kako bi ograničio zapovjednike, tako da se vojni cilj ostvari uz izbjegavanje štete nedužnima gdje god je to moguće.

500 za jednu osobu, odnosno mali grad

Vojnik kaže: „Bilo je odobrenje za, ono, 500 za jednu osobu”, misleći na odobrenje da se ubije 500 civila kako bi se pogodio jedan čovjek. Voditelj razgovora odgovara: „500 je mali grad u Državi Izrael.”

Jednostavno izostavljanje
Kada, gdje i tko je bio taj čovjek: visokorangirani terorist poput Sinwara ili Mohammeda Deifa u podzemnom kompleksu? Kakva je šteta spriječena? Ništa od toga nije rečeno.
Promjena okvira brojke
Voditelj razgovora premješta brojku iz konteksta napada u Gazi u sliku brisanja izraelske zajednice kako bi kod izraelskog gledatelja izazvao šok i poistovjećivanje.

„Kao računalna igra”

Vojnik kaže: „To je kao računalna igra… jer se sve odvija izdaleka.”

Složena ekvivalencija
Dvije različite stvari izjednačavaju se: sustav kojim se upravlja na daljinu postaje igra, pa je svaki vojnik moralno ravnodušan. Film izostavlja činjenicu da je djelovanje na daljinu operativna nužnost u svakoj suvremenoj vojsci i samo po sebi nije dokaz ničega.

Prozori Tel Aviva

Pa već si sudjelovao u tome.

Osoba koja vodi razgovor, pripisujući vojniku krivnju

Ovdje se pojavljuje postupak po kojem je film prepoznatljiv: nagli rez s bombardiranja Gaze na osvijetljene prozore u Tel Avivu. Ponavlja se kroz cijeli film i pretvara svakodnevni život Izraelaca u dokaz ravnodušnosti.

Gaza u zvuku, Tel Aviv na slici

Vojnik opisuje bombardiranje „cijele četvrti” u širokom radijusu. Nastupi tišina, začuje se dramatična glazba, a kamera zaviruje u domove u Tel Avivu: muškarac s daljinskim upravljačem, ljudi na kauču.

Promjena submodaliteta
U mislima se široke, udaljene i bezbojne slike Gaze zamjenjuju bliskim, prisnim i živopisnim slikama dnevnih soba u Tel Avivu.
Kombinirano utiskivanje
Dok riječi opisuju dizanje zgrade u zrak, gledatelj vidi osvijetljenu zgradu u Tel Avivu. Izraelski gledatelj osjeća opasnost u vlastitoj dnevnoj sobi; strani gledatelj stječe dojam da Izraelci žive mirno i udobno dok se u blizini brišu čitave četvrti.

Zamka identiteta

Vojnik se pokušava ograditi: „U jednom trenutku više nisam mogao… Ne mogu sudjelovati u tome.”

Ispitivač
Pa sudjelovao si u tome.
Vojnik
Što?
Ispitivač
Pa već si sudjelovao u tome.
Krivnja na razini identiteta
Osoba koja vodi razgovor ne kaže „učinio si nešto pogrešno” (ponašanje), nego „to si sada ti” (identitet), što zadire u najdublju razinu promjene. Kako bi ublažio tu krivnju, vojnik nastavlja iznositi sve ekstremnija svjedočanstva. Zatim još jedan rez na balkone Tel Aviva učvršćuje tu vezu.

Ručak u Ulici Ibn Gabirol

Vojnik kaže da bi između napada otišao jesti u Ulicu Ibn Gabirol ili se našao s prijateljima.

Neizrečena jednadžba
Pauza za obrok uobičajena je na svakom radnom mjestu, pa i u vojsci. Montaža vodi do zaključka koji nikad ne izgovara: onaj tko može pojesti hamburger pa se vratiti planiranju napada psihopat je.
Izostavljeni kontekst
Riječ je o ročnicima koji rade duge smjene u složenom operativnom sustavu. Održavanje rutine nužan je način nošenja s pritiskom.

Taoci, balkoni i elite

Nakon svjedočanstva o Ulici Ibn Gabirol film prelazi na natpis „Svi vas čekamo” sa simbolom talaca, zatim na prosvjede u Tel Avivu („Vratite ih kući odmah”) i ljude koji plešu na balkonu. Vojnik govori o „društvenim elitama” i kaže: „Prodaju ti to kao nešto vrlo prestižno.”

Dvostruko utiskivanje
U istom gradu žive „ravnodušni” vojnici koji jedu u Ulici Ibn Gabirol i mnoštvo koje plače za taocima. Ta usporedba prešutno opravdava trganje plakata s taocima i pojačava optužbu za ratne zločine.
Sudar sidara
Huk prosvjeda podiže emocije; odmah zatim slijedi ples na balkonu. Sudar dviju snažnih asocijacija izaziva odbojnost: Izraelci plaču za svojim taocima, a ipak plešu i objeduju dok njihova vojska briše Gazu. Društvo koje živi u sjeni traume prikazuje se kao moralno otupjelo.
Skok na klasni identitet
Jelo u restoranu povezuje se s „elitama”, „lijevim centrom” i „visokim socioekonomskim statusom”. Vojno djelovanje prikazuje se kao izraz site i otuđene klase, što odjekuje starom klevetom o Židovima kao eliti koja upravlja svijetom.
Nitko nije imenovan
„Prodaju ti to”: tko su „oni”? Izostavljanjem počinitelja stvara se dojam nevidljive sile koja manipulira ljudima, a otvoreno pitanje priprema gledatelja da prihvati odgovor koji film daje na kraju.

Povijest i brisanje

Oborili smo rekord. Uspjeli smo zapaliti kuću za osam minuta.

Vojnik, čiji se glas čuje dok kamera snima ženu koja trči na traci

Film spaja 1948. sa sadašnjošću, posuđuje vjerodostojnost izraelske televizije i suprotstavlja svjedočanstva o paljenju kuća prizorima mirnog civilnog života. Pitanja su postavljena tako da proizvedu odgovore koji su filmu potrebni.

Stapanje vremenskih razdoblja

Tel Aviv izrasta iz pijeska 1920., zatim 1940., a potom se pojavljuje natpis: „Gazu i Tel Aviv dijeli samo 60 km… stanovnici Gaze potječu iz sela čije je stanovništvo raseljeno 1948.”

Prikrivena sugestija
Montaža gradi vezu između 1920. i današnjice. Suvremeni park u Tel Avivu povezuje se s događajima iz 1948., pa gledatelj zaključuje da je Tel Aviv izgrađen na ruševinama Gaze.

Traktori i dronovi

Kamera se približava usamljenoj staroj kući u Tel Avivu, prelazi na crno-bijelu snimku traktora koji ruši zgrade, a zatim na vojnika koji kaže da IDF sravnjuje kuće u Gazi sa zemljom.

Asocijativno sidrenje
Povijesni traktor i suvremeni dron stapaju se u jednu sliku. Današnje borbe povezuju se s osjećajima koje pobuđuje narativ o 1948.

Jezik čišćenja

Vojnik rabi izraze poput „sravniti sa zemljom”, „radili smo po pojasevima”, „čistili smo ih” i „izgleda li ti to čisto?”.

Sterilno uokvirivanje
Riječi koje prizivaju čišćenje udaljavaju govornika od onoga što opisuje, ali ga u očima slušatelja čine čudovišnim. Djelovanje protiv podzemne terorističke infrastrukture prikazuje se kao pročišćavanje, koje gledatelj razumije kao etničko čišćenje.

Izraelska televizija kao svjedok

Kroz prozor se vidi izraelska informativna emisija s natpisom „367 dana od 7/10”. Reporter kaže da IDF djeluje kako bi „sravnio” zgrade, tako da se stanovnici neće imati kamo vratiti.

Sidro autoriteta
Upravo kad bi gledatelj mogao posumnjati da anonimni vojnik pretjeruje, film uvodi glas izraelske televizije u prizoru snimljenom po danu. Poruka postaje: to priznaju čak i sami izraelski mediji.

Paljenje kuća i traka za trčanje

U zvuku se govori o stanovništvu premještenom sa sjevera na jug, kućama paljenima maslinovim uljem i jastucima s kauča te hvalisanju: „Oborili smo rekord, osam minuta.” Na slici žena trči na traci iza prozora.

Razdvajanje osjetilnih dojmova
Oko vidi mirnu, zdravu svakodnevicu, dok uho sluša o paljenju kuća. Um stvara slike koje film ne prikazuje, a ženino trčanje postaje prizor ravnodušnosti.
Sugestivno pitanje
Osoba koja vodi razgovor pita „Kako zapališ kuću?”, a ne „Zašto?” ili „Je li ondje bio tunel ili kakva opasnost?”. Pitanje navodi vojnika da čin predstavi kao vještinu kojom se može ponositi. Možda također želi sugerirati spaljivanje dokaza ili povući usporedbu s krematorijima.

Obitelji kao obojeni kvadrati

Vojnik crta mrežu četvrti s postotcima nastanjenosti: „25% nastanjenosti… zeleno, žuto, crveno, ljubičasto na 300%.” Zgrada označena zelenom bojom pogođena je u roku od pet do deset minuta.

Algoritam kao dopuštenje
Gledatelj prihvaća pretpostavku koja se nikad ne preispituje: sustav ne postoji da bi spašavao živote, nego da bi dopuštao rušenje zgrada na ljude koji su unutra. Obitelji postaju obojene mete na ploči za igru.

„Neka im je sa srećom”

Niz pitanja zatvara moralnu zamku.

Ispitivač
A kakav je njihov stav? Rekli smo ljudima da se evakuiraju, a tko je ostao, to je njegov problem?
Ispitivač
A što je s ljudima koji se ne mogu evakuirati? Osobama s invaliditetom, ljudima koji se boje…?
Vojnik
Neka im je sa srećom!
Skrivena pretpostavka i zamka
Prvo pitanje sadrži pretpostavku; drugo postavlja emocionalnu zamku. Vojnikov odgovor, nakon kojeg slijedi tišina, postaje znak okrutnosti. Upozorenja, humanitarni koridori i logistika evakuacije stanovništva nestaju ili se prikazuju kao paravan za zločin.

Tijela i brojke

Zaboravite riječ „naoružan”. Nije važna. Jednom sam vidio naoružane ljude.

Vojnik, prije nego što ga ispitivač pita tko su bili deseci poginulih

U Tel Avivu se uzdižu dizalice, dok se u Gazi broje tijela. U ovom dijelu film mijenja značenje riječi terorist, govori o tijelima prepuštenima psima i masovnim grobnicama te svodi vojnika na tehnički kotačić u sustavu.

Tel Aviv gradi, Gaza nestaje

Nakon izračuna razaranja slika prelazi na gradilišta u Tel Avivu: zavarivače, dizalice i prometne ceste. Na zvučnoj podlozi čuju se otkucaji srca.

Suprotnost
Gaza je prah, a Tel Aviv raste. Gledatelj dobiva poruku o nepravdi kozmičkih razmjera, a osjećaji koje ona budi olakšavaju prihvaćanje sljedeće poruke.

Tko je terorist

Vojnik kaže: „Poginuli terorist u tom sektoru svatko je koga ste odlučili ubiti… Njih 140, a nitko od njih nikada nije držao oružje.”

Apsolutna definicija
Film uspostavlja jednadžbu „terorist je svatko tko je ubijen”, pa se stječe dojam da Izrael svakog stanovnika Gaze, uključujući žene i djecu, smatra teroristom.
Izostavljeni kontekst
Izostaju upozorenja terenskih promatrača, viđeni teroristi koji postavljaju eksploziv te Hamasovi teroristi koji u civilnoj odjeći usmjeravaju zasjede i stapaju se sa stanovništvom. Gledatelj vidi samo čovjeka koji skuplja tkaninu i zaključuje da se ubija proizvoljno.

Tijela i psi

Film tvrdi da se tijela ne prikupljaju i da ih jedu psi.

Vojnik
Tijela ne skupljaju… psi ih jedu.
Ispitivač
Jesi li to vidio?
Vojnik
Nisam mogao gledati… ljudi oko mene jesu.
Priča iz druge ruke prikazana kao činjenica
Vojnik priznaje da to nikada nije vidio („Ni u jednom trenutku nisam sjeo to gledati”). Ipak, same riječi stvaraju odbojnu sliku i daju događaju obilježje zvjerstva. Poruka je da IDF ne samo što ubija stanovnike Gaze nego i njihova tijela prepušta psima.

„Moja je uloga tehnička”

Na pitanje je li pomislio reći drugima da ne gledaju, vojnik odgovara: „Moja je uloga tehnička. Ne bih trebao iznositi nikakav načelan ni moralan stav.”

Banalnost zla
Vojnik sebe svodi s osobe koja ima savjest na kotačić u sustavu. Gledatelj čuje klasičnu obranu ratnih zločinaca, „Samo sam izvršavao zapovijedi”, a vojnici te postrojbe postaju roboti umjesto ljudi suočenih s teškim dvojbama u ratu za opstanak.

Sve viši katovi, sve više tijela

Kamera prati brojeve katova telavivskog nebodera u izgradnji (64, 65… 72), a zatim prelazi na svjedočenje o tijelima nagomilanima u jamama u Gazi.

Stapanje asocijacija
Visina Tel Aviva i tijela koja se u Gazi „stalno gomilaju” prikazuju se jedno uz drugo dok se te slike ne stope: uspon Tel Aviva izgleda kao da ovisi o mrtvima.

„Stotine, stotine, stotine”

„Zaboravite riječ ‘naoružan’, nije važna… Jednom sam vidio naoružane ljude.” Ispitivač pita: „Pa tko su svi ti deseci ljudi?” Vojnik pojačava tvrdnju: „Stotine, stotine, stotine!”

Sveobuhvatna tvrdnja
Jedna apsolutna tvrdnja briše pravila uporabe sile, stvarnost urbanog ratovanja i tisuće naoružanih terorista na ulicama. Uvod usađuje zaključak o nasumičnom istrebljenju bez razlikovanja terorista od civila.

Masovne grobnice bez snimki

Dok gleda snimku drona, vojnik opisuje „masovne grobnice… grobnice koje je poplavila kiša… to nije grob, to je jama puna tijela… cijela Gaza, tijela”.

Urezivanje prizora izazivanjem gađenja
Film ne nudi nikakvu dokumentaciju, ni vlastitu ni iz izvora u Gazi: samo riječi osobe predstavljene kao vojnik. Gađenje potiskuje pitanja koja bi gledatelj trebao postaviti, primjerice je li riječ o Hamasovu privremenom ukopu ili pogrešnom tumačenju snimke drona. „Zašto ih ubijati?” „Ne znam.” time zaokružuje sliku besmislenog zla.

Most i putovi pomoći

Baš jedno na drugo?

Ispitivač ponavlja vojnikove riječi nad crtežom mosta i figura koje padaju

Kirya se stalno vraća kao vizualno uporište. Premijerove riječi čuju se preko prizora balkona stambenih zgrada, a crtež mosta i figura koje padaju pretvara se u sliku streljane. Ovdje priča doseže točku na kojoj njezin opis događaja postaje fizički neodrživ.

Kirya

Kamera se stalno vraća na Kiryu, sjedište IDF-a, noću, usred živahne civilne četvrti Tel Aviva.

Promjena okvira ponavljanjem
Ponavljanje iste slike u različitim kontekstima mijenja njezino značenje. Legitimno obrambeno sjedište suverene države postaje vojna baza skrivena među civilima, a gledatelja se navodi na zaključak da nema moralne razlike između Izraela i Hamasa: potpuno se izvrće značenje izraza „ljudski štit”.

Govor i televizijski prilog

Govor Benjamina Netanyahua o sprečavanju ulaska robe spojen je s prilogom voditeljice Yonit Levi o „poticanju dobrovoljnog iseljavanja”, preko osvijetljenih balkona Tel Aviva. Muškarac hoda po dnevnoj sobi; roleta se spušta dok vojnik govori o „čišćenju Pojasa Gaze”.

Izostavljanje cilja
Sigurnosni kontekst, sprečavanje da zalihe dođu do Hamasa, izostavljen je. Mirni stanari koji te riječi slušaju u tišini prikazani su kao sudionici izgladnjivanja i preseljenja, a njihova šutnja kao pristanak.

Tijela jedno na drugome

Vojnik i ispitivač usklađenim pokretima ruku u bilježnici crtaju most i figure koje padaju. U 26:24 vojnik kaže da se tijela „gomilaju jedno na drugome”. Ispitivač ponavlja: „Baš jedno na drugo?” Vojnik kimne.

Fizička neodrživost prizora
Pri pucanju iz daljine na ljude koji brzo trče tijela ne mogu padati u urednu hrpu; način na koji osoba pada ovisi o težini, brzini i kutu, a ljudi ne trče slijepo prema istoj točki na kojoj će poginuti. Vojnik koji sjedi u pozadini i gleda zaslone preslikava filmsku sliku ili prizor iz računalne igre na stvarnost. To je retoričko pretjerivanje radi šoka, a ne činjenično svjedočanstvo.
Trajno vizualno uporište
Kamera se dugo zadržava na crtežu, pa se slika streljane već učvrstila u sjećanju kad se pojave teško uvjerljive brojke.

Okvir holokausta

Ima onih koji sprečavaju teror, a ima i onih koji sprečavaju mir.

Vojnik opisuje svoj obavještajni odjel

U završnom dijelu film uspoređuje izraelsko društvo s nacističkom Njemačkom, navodi vojnika da izgovori riječ genocid i povezuje simbole holokausta s današnjom Gazom. Završava tako što Netanyahuovu vlastitu definiciju terora okreće protiv Izraela.

Poljska i Njemačka

Vojnik uspoređuje sadašnjost sa školskim putovanjem u Poljsku i s nacističkom Njemačkom: „U tim nacistima vidim nešto jako loše, pa što onda mogu reći o sebi?”

Skok u povijesni identitet
Njemačka javnost koja je živjela pod nacizmom izjednačuje se s osobom koja bombardira, a zatim odlazi kući i brine se o studiju psihologije. Nestaje stvarni kontekst: obrambeni rat protiv terorističke organizacije koja je počinila masakr.

„Daviti ih”

Novinar pita: „Kako im to pomaže da prežive?” i „Ali oni su neprijatelj, ti ljudi su neprijatelj?” Vojnik ponavlja: „Daviti ih, daviti ih, daviti ih”, a završava riječima: „Na kraju imaš osjećaj da se to mora učiniti.”

Zamka skrivenih pretpostavki
Pitanja sa skrivenim pretpostavkama otežavaju vojniku da se odmakne od usporedbe i ne ostavljaju prostora za taktičko ili obavještajno objašnjenje. Gledatelju u pamćenju ostaju samo nabijene riječi.
Zajednički učinak
Od operativne sobe do monstruoznog povijesnog identiteta, uz prizore mirnih balkona, film učvršćuje jedan zaključak: izraelsko društvo izgubilo je ljudskost. Time se zapravo opravdava mržnja prema Židovima u Izraelu i diljem svijeta.

„Zajedno ćemo pobijediti”

Osvijetljeni natpis na zgradi u Tel Avivu polako dolazi u fokus pokraj izraelske zastave.

Postupno otkrivanje slike
Napor da se pročita zamućena slika zaokuplja pozornost. Kad se slika razbistri, simbol solidarnosti doživljava se kao dokaz zajedničke krivnje, u svjetlu onoga što vojnik zatim govori.

Svjetlo i tama

Tijekom cijelog filma novinar je osvijetljen i lice mu se jasno vidi; vojnik je uvijek u tami.

Vizualna asimetrija
Osoba na svjetlu djeluje kao istražitelj koji otkriva istinu; osoba u sjeni kao čovjek koji priznaje zločin. Izraelske obrambene snage ostaju u mraku.

Riječ genocid

Središnji razgovor.

Ispitivač
Ne misliš da je to genocid?
Vojnik
Da! Stvarno.
Vojnik
To je namjerna paljba, namjerna! Namjerna!… Htjeli ste ubiti tu djecu.
Krajnje zaoštravanje
Postojanje kolateralne štete izjednačuje se s namjernim ubijanjem djece. Samoobrana, oružani teror i nastojanja da se stanovništvo evakuira izostavljaju se, a najteži pravni pojam izravno se veže uz gledateljeve osjećaje.

„Zabavno je”

Upitan o prijelomnom trenutku, vojnik kaže: „To je navala hormona i uživaš u tome… ludi osjećaji zadovoljstva… zabavno je!”

Napad na identitet
Ponašanje pod pritiskom pretvara se u identitet osobe koja uživa u tuđoj patnji. Kad se „zabavno” poveže s opisom ubijanja, nestaje svaka mogućnost suosjećanja s vojnicima.

Sirena i vlak

Sirena u Tel Avivu u spomen na žrtve i ljudi koji nepomično stoje na cesti; rez na Kinoteku u Tel Avivu s natpisom „Posveta Claudeu Lanzmannu”, redatelju filma Shoah; lokomotiva, željezničke tračnice i dim iz dimnjaka; Netanyahu se prisjeća holokausta; Yonit Levi čita međunarodne optužbe za izgladnjivanje i zločine protiv čovječnosti.

Stapanje vremenskih razdoblja
To je najpromišljeniji prijelaz u filmu. Svaki zvuk i slika povezani sa sjećanjem na holokaust vežu se uz današnju Gazu i međunarodne naloge za uhićenje. Židovsku državu, uz njezine vlastite simbole holokausta, optužuje se da čini holokaust.

„Bibijev odjel”

Vojnik opisuje odjel koji prati osobe aktivne na međunarodnoj sceni, „kompromitirajućim materijalom” sprečava podnošenje tužbi u Haagu i prikuplja obavještajne podatke za premijera: „Bibijev cilj, najvažniji cilj, jest spriječiti uspostavu palestinske države.”

Pretjerano uopćavanje
Izraelska pravna i diplomatska obrana izostavlja se, a njegov obavještajni sustav prikazuje se kao osobni politički instrument stvoren da potkopava mir. Ne spominje se da je Gaza izabrala Hamas, koji je počinio masakr, ni da je arapska strana odbijala mir u svakoj prilici od osnutka Izraela.

Definicija terora

Stari intervju u kojem mladi Netanyahu iz svoje knjige iznosi definiciju terora: „namjerno i sustavno napadanje, ubijanje, sakaćenje i zastrašivanje nevinih… radi političkih ciljeva”. Zatim muškarac vješa rublje, spušta se roleta i slijedi svjedočenje o napadima na domove u kojima su bila djeca, u petak navečer.

Obrnuta jednadžba
Definicija je postavljena tako da se čini kako svjedočenje koje slijedi točno opisuje Izrael. Vođine vlastite riječi pretvaraju se u zamku za njega i za državu.

Završetak

Izrael i dalje ubija palestinske civile u Gazi.

Završni natpis u filmu

Film završava na najoštrijoj suprotnosti koju je pripremao: od mirnih noći u Tel Avivu do oca koji u ruševinama Gaze traži sina.

Glasovi na telefonu

Dok crta u bilježnici (softver „Homeland”), vojnik se prisjeća presretnutih poziva rodbine u ruševinama: „Čuo sam njihove glasove… plač… vrištanje… majka mi je mrtva, a djeca…”

Zvučni dojam
Vrištanje i plač izravno djeluju na slušateljeve osjećaje, mimo kritičkog promišljanja. Jednolično crtanje („poziv, poziv, poziv”) potiskuje osjećaj krivnje u podsvijest. I ponovno je riječ o posrednom svjedočenju.

Tel Aviv živi, Gaza umire

Prizori razaranja u Gazi u listopadu i studenome 2023. Muškarac kleči, doziva sina Saida pod ruševinama, udara čekićem i plače. Dječje noge pod ruševinama. Blijedo nebo, zrakoplovi koji prolaze i završni natpis.

Završna suprotnost
Nakon sat vremena mirnih noći u Tel Avivu (namješten kauč, žena koja trči, par koji jedno drugome masira koljena), film prikazuje suprotnost. Natpis smješta poruku u sadašnjost, a gledatelja navodi da izraelsko društvo u cjelini vidi kao sudionika zločina koji još traje.

Što film ne prikazuje

Unatoč snažnom emocionalnom dojmu filma, u njegovim dokazima postoje očite praznine.

  1. Priče iz druge ruke, a ne osobno svjedočanstvo

    Vojnik koji govori o ubojstvima uz pomoć softvera „Homeland“ i pri podjeli hrane sam kaže: „Ne znam točno… Čuo sam njihove glasove… Nisam to gledao na kamerama… Nikad nisam sjeo i pogledao snimke.“

  2. Istina pomiješana s pretjerivanjem

    Stvarne informacije o napadima i uništavanju Hamasovih objekata, pri čemu teško stradavaju civili, miješaju se s filmskim metaforama i političkim i pravnim kvalifikacijama („sprečavanje mira“, „genocid“, „hrpe tijela“). Niz potresnih prizora navodi gledatelja da završne natpise prihvati kao presudu, a da ne uoči praznine u ispričanim pričama.

  3. Tko se pojavljuje na ekranu

    Žene, djeca i starije osobe gotovo se nikad ne vide. Na razrušenim ulicama Gaze uglavnom su muškarci i dječaci tinejdžerske dobi.

  4. Jedan prizor s tijelima

    Unatoč svim tvrdnjama, film sadrži jedan prizor tijela pod ruševinama: niz od desetak nogu ispod srušenog zida. Tijekom cijelog rata snimke iz Gaze posvuda su se prikazivale i objavljivale, uključujući i krivotvorene snimke namijenjene izazivanju šoka. Film ne prikazuje ništa usporedivo.

  5. Tijela koja se ne mogu nagomilati

    Opis ljudi pogođenih iz daljine koji padaju „jedan na drugoga“ protivan je zakonima balistike i ljudskom ponašanju. Tu se priča raspada.

Zaključak

NAZA je osmišljeno sredstvo uvjeravanja, a ne neutralan dokumentarni prikaz. Njegova objava, zatvorene projekcije i opsežno medijsko praćenje u vrijeme kad ga javnost nije mogla pogledati stvorili su prazninu koju je publika ispunila strahom i dojmom da je riječ o zabranjenom znanju.

U filmu se više od četrdeset scena služi tehnikama utjecaja: hipnotičkim jezikom, izostavljanjem konteksta, promjenom okvira tumačenja, suprotstavljanjem osvijetljenih balkona u Tel Avivu opisima bombardiranja Gaze, stapanjem događaja iz različitih razdoblja i nametnutom usporedbom s Holokaustom. Sve vode prema jednom zaključku: da Izrael čini genocid.

Uz njih stoje i praznine u dokazima: priče iz druge ruke prikazane kao činjenice, izostanak vizualnih dokaza, žene i djeca kojih nema u kadru te fizički nemoguća gomila tijela na kojoj se priča raspada.

Izvori

Svi članci, izjave i objave na koje se ova stranica oslanja, poredani od najstarijih. Naslovi su navedeni na izvornom jeziku.

  1. Deadline · Zac Ntim Former Israeli Prime Minister Takes Aim At Yuval Abraham And Rachel Szor's 'NAZA'
  2. X · Israel Defense Forces IDF first response to NAZA after Venice premiere
  3. Quotidiano.net · Manuela Santacatterina Cos'è Naza, il film che svela l’orrore a Gaza
  4. Israel News Pulse · Jonathan Mimouni NAZA Fact Check: The Claims the Documentary Cannot Prove
  5. X · Andrew Fox Reply to jury president's Zone of Interest comparison
  6. X · Avigdor Liberman X post on NAZA directors
  7. X · Israel Defense Forces IDF: 500-civilian approval claim 'completely false'
  8. Al-Monitor · Reuters / Maayan Lubell Netanyahu says Gaza documentary 'NAZA' is 'shocking incitement'
  9. Elder of Ziyon · Elder of Ziyon (pseudonymous blogger) What We Know About the NAZA Movie Already Discredits It
  10. Haaretz · Raviv Drucker צפיתי בסרט נז"א. זה היה קשה מאוד, הזדעזעתי, אבל
  11. Il Foglio · Pierluigi Battista How ‘Fauda’ responds to ‘Naza’
  12. Israel Hayom · Amnon Lord הטעות שלישראל אסור לעשות עם הסרט נז"א
  13. Israel Hayom הקצין באמ"ן מסביר את השקרים בסרט נז"א
  14. Jüdische Allgemeine · Sabine Brandes »Ritualmordlegende« - »Pflicht, Fragen zu stellen«: Israel streitet über »Naza«
  15. Kan News · Eran Sikurel et al. הרמטכ"ל נגד הסרט "נז"א": "עלילות דם ועיוות מכוון של המציאות"
  16. X · @MaxNordau (pseudonymous) Timestamped summary of Raviv Drucker's Channel 13 interview with Yuval Abraham
  17. X · Brig. Gen. Effie Defrin IDF Spokesperson asks to view NAZA in full
  18. X · John Spencer Collateral damage estimation is what the law requires
  19. Ynet · Gal Ganot הרמטכ"ל יכנס דיון על הסרט נז"א: "לתקוף כדי להרוג 500 אזרחים? שקרי לחלוטין"
  20. il Giornale · Fiamma Nirenstein Le verità tra film e realtà
  21. Arutz Sheva דרוקר מפתיע: "לא הייתי משדר את זה"
  22. HonestReporting · Rachel O'Donoghue “NAZA”: A Record Venice Ovation, IDF Condemnation and a Genocide Fabrication
  23. Il Riformista · Claudio Velardi Le lacrime per Naza e le ore dedicate a Fauda: a Venezia cala il sipario sulla recita, nel mondo arabo sono già all’episodio successivo della serie israeliana
  24. Israel Hayom · Ariel Bulshtein דעה | "נז"א" הוא לא קולנוע – הוא כתב אישום נגד ישראל
  25. Jewish News · JN Reporter New documentary about IDF strikes in Gaza causes anger in Israel
  26. Moked · Redazione Gerusalemme e la risposta tardiva a Naza
  27. The Algemeiner Former Hamas Hostage Slams ‘NAZA’ Filmmakers for ‘Degrading’ IDF Soldiers ‘Who Fought to Bring Me Home’
  28. The Jerusalem Post · Corinne Baum IDF calls NAZA 500-civilian strike claim 'completely false'
  29. Walla! News · Amir Bohbot בצה"ל דוחים את טענות הסרט נז"א - ומבהירים: "שלמים עם התהליכים המבצעיים"
  30. X · Eylon Levy X post replying to Raviv Drucker
  31. X · Israel Katz X post on Rafah brigade commander strike
  32. X · Israel Ministry of Foreign Affairs MFA: NAZA 'pure propaganda'
  33. Ynet · Itamar Eichner, Tal Amodai "נז"א הצית את המדינה": הסרט השנוי במחלוקת בכותרות בעולם - וקו ההגנה של ישראל
  34. Il Foglio · Giulio Meotti La Naza dei cieli: storia di un massacro sventato
  35. JNS · Jonathan S. Tobin The AI apocalypse and the ‘NAZA’ blood libels against Israel
  36. The Free Press · Haviv Rettig Gur Hold Your Applause for the New Gaza Documentary
  37. X · Prime Minister's Office PMO video: How 'Naza' manufactured a case
  38. Ynet · Itamar Eichner ישראל נערכת לקרב בלימה מול היוצרים: "'נז"א' כואב במיוחד כי זה בא מבפנים"
  39. Channel 14 · Ziv Shezo נז"א תגיע לאירופה - ובישראל דורשים: קיימו הקרנה מיידית
  40. GB News · Tzipi Hotovely 'PROPAGANDA!' Israeli ambassador responds to Guardian's Gaza film NAZA amid UPROAR
  41. Il Foglio · Giulio Meotti Se anche Hamas elogia “Naza”
  42. Israel Hayom · Nissan Strauchler התשובה של המומחית הבריטית לסרט נז"א: "מעוותים את דיני המלחמה"
  43. Israel National News · Dr. Avi Perry A poisoned lens, a predetermined verdict, and questionable evidence made to fit
  44. Jüdische Allgemeine · Sabine Brandes (reporting Itamar Eichner's Ynet interview) Kampfpilot weist Vorwürfe von »Naza« zurück
  45. Mena-Watch · Michaela Dudley »NAZA«: Israel-Kritik hat ihren »Preis«
  46. Misgav Institute for National Security & Zionist Strategy · Prof. Kobi Michael The Film "NAZA" – Manipulation on Eight Levels
  47. The Times of Israel · Sarit Zehavi What 'Naza' really means: The truth about collateral damage
  48. X · Ben Caspit X post on NAZA
  49. Israel Hayom · Dr. Michael Oren דעה | לא בבכי, בלחימה קשוחה: כך להגיב לסרט השקרים "נז"א"
  50. Makor Rishon · Elchanan Shpeizer מג'נין ג'נין ועד נז"א: 80 אחוזים מהסרטים כאן לוקחים את אותו צד
  51. Reformatorisch Dagblad · Jeannette Gabay-Schoonderwoerd Waarom bekroonde documentaire NAZA in Israël zelf vooral op afwijzing stuit
  52. The Jerusalem Post · David Ben-Basat What NAZA leaves out about October 7 and Israel’s war in Gaza
  53. Kan News ההאשמות בסרט והקצינים שהיו שם ואומרים: "לא היה ולא נברא"
  54. Maariv · Prof. Aryeh Eldad סערת "נז"א": אפשר לחוות דעה על סרט גם בלי לצפות בו
  55. Mena-Watch · Alexander Gruber »NAZA«: Wie ein Film Israel in die Nähe der Nazis rückt
  56. JNS · Adam Levick The premise of ‘NAZA’ doesn’t hold up
  57. Ynet / Yedioth Ahronoth · Ben-Dror Yemini לוקחים חלק בעלילה
  58. 20il NAZA Fact Check: What the Evidence Actually Shows
  59. Commentary · Seth Mandel NAZA Is a Jump-the-Shark Moment for Israel’s Critics
  60. The Wall Street Journal · Omer Shem Tov Hostages Like Me Were Also 'NAZA'—Collateral Damage
  61. Mena-Watch · Sarit Zehavi Was »NAZA« über Kollateralschäden verschweigt
  62. TheWrap · Shlomi Ben-Meir 'NAZA' Claims About IDF Action in Gaza Deserve a Closer Look | Guest Column
  63. Haaretz · Prof. Danny Orbach עדויות מוטות ומצג שווא: מדוע "נז"א" חוצה את הגבול מעיתונות לתעמולה
  64. Walla! News · אלוף במיל' גיורא איילנד (Maj. Gen. (res.) Giora Eiland) הסרט "נז"א" במבחן המציאות: האם צה"ל חרג מהדין?
  65. Il Foglio · Giulio Meotti Anatomia della perfetta operazione “Naza”. La zona di interesse di Israele
  66. Israel National News · Dr. Alex Grobman NAZA's allegation of a system: What the evidence really shows
  67. The Times of Israel · Emanuel Fabian and Nurit Yohanan NAZA’s claims about IDF conduct in Gaza are grave. So are the film’s journalistic flaws
  68. Yair Miron personal site אחת עשרה מניפולציות בסרט "נז"א"
  69. Zman Yisrael · Emanuel Fabian, Nurit Yohanan הטענות של הסרט "נז"א" נגד צה"ל חמורות. כך גם הכשלים העיתונאיים שלו
  70. taz · Tim Caspar Boehme Debatte um Dokumentarfilm „Naza“: Warum tut ihr das?
  71. JNS · Amelie Botbol 'NAZA' documentary fails to show IDF efforts to prevent civilian casualties, former officer says
  72. The Jerusalem Post · Yisrael Medad NAZA and the rising campaign to demonize Israel
  73. The Jerusalem Post · Ari Tatarka 'NAZA' film at Venice Festival exposes the IDF's struggle to defend its story
  74. X · Yoseph Haddad No such 500 event exists
  75. Enfoque Judío · Elías Cohen NAZA: ¿Dónde termina el documental y comienza el libelo?
  76. Israel Hayom · Yishai Kitchels צפיתי ב80 הדקות של "נז"א" כדי שלא תצטרכו: כך נראית אג'נדה חד צדדית ומקוממת
  77. Jüdische Allgemeine · Sophie Albers Ben Chamo »NAZA«: Die Banalität der Propaganda
  78. The Atlantic · Gal Beckerman The Missed Opportunity of NAZA
  79. AJC NAZA: What to Know About the Controversial Gaza Documentary
  80. IDF Spokesperson press mailing · IDF Spokesperson's Unit תגובת דובר צה"ל לסרט 'נז"א'
  81. IDF Spokesperson's Unit IDF Response to the Film "NAZA" (10-page English document)
  82. Il Foglio · Mariarosa Mancuso Fonti anonime ma gli spettatori applaudono sulla fiducia. “Naza” continua
  83. Israel Hayom · Lilach Shoval סעיף אחר סעיף: צה"ל מפרק את טענות הסרט "נז"א"
  84. JNS · Fiamma Nirenstein ‘NAZA’ turns anti-Israel propaganda into box-office success
  85. Jewish Telegraphic Agency · Deborah Danan In its first detailed response to ‘NAZA’ documentary, IDF claims ‘fundamental errors’
  86. Neue Zürcher Zeitung · Richard C. Schneider Führt Israel den Krieg wie ein Videospiel? Was der Film «Naza» zeigt und was nicht
  87. Perlentaucher · Perlentaucher Efeu editors Efeu - Die Kulturrundschau vom 01.10.2026: NAZA. Peyman Engel und Menasse.
  88. The Algemeiner ‘Misrepresented and Manipulative Depiction of Reality’: IDF Issues Detailed Response to ‘NAZA’ Documentary
  89. The Times of Israel · Emanuel Fabian 'Distorted, misleading, and disingenuous': IDF publishes full response to 'NAZA' film
  90. Washington Examiner · Arie Blitz Before you applaud NAZA: A standing ovation is not proof of a war crime
  91. Ynet · Elisha Ben Kimon כמעט חודש אחרי הסערה, צה"ל מגיב על הסרט נז"א: "תמונה מעוותת ומניפולטיבית"
  92. Il Foglio · Giuliano Ferrara Il documento dell’Idf su Gaza, che smonta il facilismo frivolo e l’ambiguità morale di “Naza”, è un testo di dolorosa serietà
  93. X · Andrew Fox The occupancy map in NAZA
  94. il Giornale · Fiamma Nirenstein Il pubblico italiano pazzo per “Naza”. E le sue bugie antisemite
  95. Libero Quotidiano · Giovanni Longoni Guardate "Naza". Ma non cadete in trappola
  96. X · John Spencer Worse than Hamas propaganda
  97. X · Micha Danzig Genocidal armies don't count collateral damage
  98. yairmiron.com · Yair Miron I Watched NAZA in Full. Here Are Eleven Ways It Misleads Viewers.
  99. J. The Jewish News of Northern California · Oleg Ivanov and Dr. Mike Harris ‘NAZA’ viciously misrepresents Israel’s military
  100. Aish.com · Dr. Yvette Alt Miller NAZA's Biggest Claims, and Why the IDF Says They're Wrong
  101. Associated Press Israeli documentary 'NAZA' opens in the US, reigniting debate over the war in Gaza
  102. Breitbart EXCLUSIVE -- Urban Warfare Expert: Gaza 'Genocide' Libel Is 'Greatest Lie'
  103. Fox News Digital · Rachel Wolf 'I am Omer': Former Hamas hostage reflects on surviving 505 harrowing days in captivity
  104. Il Foglio · Sharon Nizza Alla ricerca di qualche verità. Colloquio con il giornalista Raviv Drucker
  105. The Times of Israel · Avi Lewis The airstrikes we canceled: What NAZA leaves out
  106. Agenzia Nova Peled: "Rapporto solido tra Israele e Italia ma serve un maggiore sostegno dell'opinione pubblica"
  107. HonestReporting · Rachel O'Donoghue The Real “NAZA”: Edited Quotes, Mystery ICC Cases & Unexplained Gaza Footage
  108. Jewish Journal · Alan Zeitlin ‘NAZA’ Proves Nada
  109. The Filitti Brief · Gerard Filitti Before the Missile Flies: How the United States Picks Targets, Weighs Civilian Harm, and Answers for Mistakes
  110. The Jewish Chronicle · Philipp Peyman Engel I’ve seen Naza and it’s a nasty piece of propaganda
  111. Walla! News · Baruch Kra יש עדויות, אין תחקיר: "נז"א" נכשל עיתונאית, אבל אסור לרדוף את יוצריו
  112. Il Foglio · Michele Silenzi Non serve dimostrare i fatti, basta una realtà ricostruita. Oltre Naza
  113. Jüdische Allgemeine · Philipp Peyman Engel Ich habe »Naza« gesehen, und es ist ein übles Stück Propaganda
  114. Tribune Juive · Tribune Juive (unsigned) NAZA : Le cinéma au service de la propagande
  115. X · Embassy of Israel in France Le film « Naza » présente une réalité déformée, trompeuse et malhonnête.
  116. 21 News · Harrison du Bus Documentaire NAZA : Tsahal dénonce une « réalité déformée, trompeuse et malhonnête »
  117. X · Andrew Fox NAZA proves the IDF did collateral damage estimates
  118. X · Salo Aizenberg Collateral damage skewed to fighting-age men
  119. The Times of Israel Blogs · Dinah Bucholz The "NAZA" Saga
  120. Alliance · Lou Helwaser and 28 signatories (incl. Richard Berry, Michel Boujenah, Élie Chouraqui, Éric Naulleau, Rachel Khan, Avi Pazner, Nathalie Cohen-Beizermann) Tribune. Une rescapée de la Shoah et vingt-huit personnalités contre le film NAZA
  121. X · Salo Aizenberg Was Israel Justified in Bombing Hamas Combatants in Their Homes?
  122. The Jewish Chronicle · John Nathan NAZA review: ‘This is what happens when artists and activists do the work of objective journalists’ ★★
  123. X · Salo Aizenberg NAZA: A Propaganda Film Masquerading as an Investigation of the Gaza War
  124. Aurora · Leonardo Rubinsky Graves acusaciones sin pruebas: película NAZA
  125. Report24 · Florian Machl Film NAZA: Hasspropaganda gegen Israel auf Basis anonymer, nicht überprüfbarer Aussagen
  126. The Wall Street Journal · Kyle Smith 'NAZA' Has Nada on Israel